ʻO Mataio 5: Ke Kauoha ma ka Moʻe

380 matthaeus 5 ka Waimona ma ka mauna pauku 2Ua hoʻohālikelike ʻo Iesū i nā aʻo ʻeono i mau aʻo hou. Eono mau manawa ia i ke aʻo ʻana aku ma mua o ka Torah iho. ʻEono manawa e haʻi ʻia ana ʻaʻole pono ia. Ua hōʻike i kahi koi kūlike o ka pono.

Mai hoʻowahāwahā i kekahi

"Ua lohe oukou i ka olelo ana mai i ka poe kahiko, Mai pepehi kanaka oe"; akā, ʻo ka mea pepehi [pepehi kanaka] e hoʻopaʻi ʻia ʻo ia” (v. 21). He ʻōlelo kēia mai ke Torah, e hōʻuluʻulu ana i nā kānāwai kīwila. Ua lohe na kanaka i ka heluhelu ana ia lakou. I ka wā ma mua o ka paʻi ʻana, lohe ka poʻe i ka palapala ma mua o ka heluhelu ʻana.

ʻO wai ka ʻōlelo o ke kānāwai "i ka poʻe kahiko"? ʻO ke Akua ponoʻī ma ka mauna ʻo Sinai. ʻAʻole ʻōlelo ʻo Iesū i kekahi moʻolelo kuʻuna a nā Iudaio. Haʻi ʻo ia i ke Torah. A laila hoʻohālikelike ʻo ia i ke kauoha me kahi kūlana ʻoi aku ka paʻakikī: "Akā, ke ʻōlelo aku nei au iā ʻoe, ʻo ka mea i huhū i kona hoahānau, e hoʻopaʻi ʻia ia" (v. 22). Malia paha ua manaʻo ʻia kēia e like me ke Torah, akā ʻaʻole ʻo Iesū i hoʻopaʻapaʻa ma ia kumu. ʻAʻole ʻo ia i haʻi i ka mea nāna i ʻae iā ia e aʻo. He ʻoiaʻiʻo kāna aʻo ʻana no ke kumu maʻalahi ʻo ia ka mea nāna e ʻōlelo.

E hoʻokolokolo ʻia mākou ma muli o ko mākou huhū. ʻO kekahi e makemake e pepehi a makemake paha i ka mea e make e pepehi kanaka ʻo ia ma loko o kona puʻuwai, ʻoiai ʻaʻole hiki a makemake ʻole e hana i ka hana. Eia naʻe, ʻaʻole ʻo ka huhū a pau he hewa. Huhū ʻo Iesū i kekahi manawa. Akā ua ʻōlelo pololei ʻo Iesū: ʻo ka mea i huhū mai, he ʻauhau ia. Ua kau ʻia ke kānāwai i nā ʻōlelo paʻakikī; ʻaʻole i papa inoa ʻia nā mea ʻokoʻa. I kēia manawa a me nā wahi ʻē aʻe o ka lauga, ʻike mākou iā Iesu i ka hoʻopuka maoli ʻana i kāna mau koi. ʻAʻole hiki iā mākou ke lawe i nā ʻōlelo mai ka haʻi a hana i ke ʻano like ʻole.

Naʻe toe pehē ʻe Sīsū: “Ka ko ia ʻoku ne pehē ki hono tokouá, Ko e tangata ʻoku hala, ʻoku hala ia ki he ʻakau; aka, o ka mea e olelo mai, He naaupo, ua hewa ia i ke ahi o Gehena” (v. 22). ʻAʻole ʻōlelo ʻo Iesū i nā hihia hou i nā alakaʻi Iudaio ma aneʻi. ʻOi aku paha kāna ʻōlelo ʻana i ka "maikaʻi ʻole," he ʻōlelo i aʻo mua ʻia e ka poʻe kākau ʻōlelo. Ma hope aʻe, ʻōlelo ʻo Iesū ʻo ka hoʻopaʻi no ka ʻano hewa e ʻoi aku ma mua o ka hoʻoholo ʻana i ka ʻaha hoʻokolokolo kivila - ʻo ia ka mea e hele a hiki i ka hoʻokolokolo hope. Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e kakaí ko e “tangata” (Mātiu 23,17, me ka huaolelo Helene hookahi). ʻAʻole hiki iā mākou ke mālama i kēia mau ʻōlelo ma ke ʻano he kānāwai kānāwai e hahai maoli ʻia. ʻO ka manaʻo ma ʻaneʻi e wehewehe i kekahi mea. ʻO ke kumu, ʻaʻole pono kākou e hoʻowahāwahā i nā poʻe ʻē aʻe. ʻOi aku kēia ma mua o ka manaʻo o ke Torah, no ka mea, ʻo ka hoʻopono maoli ke ʻano o ke aupuni o ke Akua.

Ua wehewehe ʻo Iesū ma o nā ʻōlelo nane ʻelua: "No laila, inā e kaumaha ʻoe i kāu ʻālana ma ke kuahu, a ma laila ke manaʻo nei ʻoe he mea kūʻē mai kou kaikaina iā ʻoe, e waiho i kāu mōhai i mua o ke kuahu, a e hele mua ʻoe e hoʻolauleʻa me kāu. ka hoahanau, a laila hele mai e kaumaha i ko Iesu ola ana i ka wa i paa ai ka berita kahiko a me kona hooiaio ana i na kanawai o ka berita kahiko, aole ia i manao ia e mau ana ia mau mea i keia la. Hōʻike kāna ʻōlelo nane e ʻoi aku ka waiwai o nā pilina kanaka ma mua o nā mōhai. Inā he mea kūʻē kekahi iā ʻoe (inā he pono a ʻaʻole paha), a laila pono ka mea ʻē aʻe e hana i ka hana mua. Inā ʻaʻole ʻo ia, mai kali; e lawe i ka manao. ʻO ka mea pōʻino, ʻaʻole hiki kēia i nā manawa a pau. ʻAʻole hāʻawi ʻo Iesū i kānāwai hou, akā wehewehe ʻo ia i ke kumu ma nā huaʻōlelo maopopo: E hoʻoikaika e hoʻolauleʻa.

"E kuikahi koke oe me kou enemi, oiai oe e hele pu ana me ia, o haawi aku ka enemi ia oe i ka lunakanawai, a o ka lunakanawai i ka luna hoopaahao, a e hahao ia oe iloko o ka halepaahao. ʻOiaʻiʻo kaʻu e ʻōlelo aku nei iā ʻoe, ʻaʻole ʻoe e puka i waho a hiki i ka wā e uku ai ʻoe i nā denari hope a pau" (vv. 25-26). Eia hou, ʻaʻole hiki ke hoʻoholo i nā hoʻopaʻapaʻa ma waho o ka ʻaha hoʻokolokolo. ʻAʻole hoʻi mākou e ʻae i ka poʻe hoʻopiʻi e koi iā mākou e hele. ʻAʻole hoʻi ʻo Iesū i wānana ʻaʻole loa e hāʻawi ʻia iā mākou ke aloha i loko o ka ʻaha hoʻokolokolo. E like me kaʻu i ʻōlelo ai, ʻaʻole hiki iā mākou ke hoʻokiʻekiʻe i nā ʻōlelo a Iesu i nā kānāwai koʻikoʻi. ʻAʻole hoʻi ʻo ia e hāʻawi mai iā mākou i nā ʻōlelo aʻo naʻauao e pale aku ai i ka hale paʻahao o ka ʻaiʻē. He mea nui ia ia ke imi i ka maluhia, no ka mea, oia ke ala o ka pono oiaio.

Mai makemake

"Ua lohe oukou i ka olelo ana mai, Mai moe kolohe oe" (v. 27). Ua haawi mai ke Akua i keia kauoha ma ka mauna Sinai. Aka, olelo mai o Iesu ia kakou, "O ka mea nana i ka wahine me ke kuko, ua moe kolohe ia me ia ma kona naau" (v. 28). Ua papa ka 10 o ke kanawai i ka kuko, aka, o ka 7 o ke kanawai, aole ia. Ua pāpā ʻo ia i ka "moe kolohe"—he ʻano i hiki ke hoʻoponopono ʻia e nā kānāwai kīwila a me nā hoʻopaʻi. ʻAʻole hoʻāʻo ʻo Iesū e hoʻopaʻa i kāna aʻo ʻana me ka Palapala Hemolele. ʻAʻole pono ʻo ia. ʻO ia ka ʻōlelo ola a ʻoi aku kona mana ma mua o ka ʻōlelo i kākau ʻia.

Hoʻokahi mea i ʻōlelo ʻia e ke kānāwai kahiko, akā ʻoi aku ka nui o ka pono maoli. Hana ʻo Iesū i nā ʻōlelo koʻikoʻi e hiki ai i ke kumu. I ka moekolohe ʻana, ʻōlelo ʻo ia, "Inā e hoʻohilahila ʻia kou maka ʻākau iā ʻoe, e pohi aʻe a hoʻolei aku mai ou aku. E aho nou e lilo kekahi lala ou, aole e hooleiia kou kino a pau iloko o Gehena. Ina e hoohihia mai kou lima akau ia oe, e oki ia mea a e hoolei aku mai ou aku la. E aho nou ke lilo kekahi lala ou, i ole e hele kou kino a pau i Gehena” (vv. 29-30). ʻOiaʻiʻo, ʻoi aku ka maikaʻi o ka lilo ʻana o kahi ʻāpana kino ma mua o ke ola mau loa. ʻAʻole naʻe ʻo ia kā mākou koho, no ka mea, ʻaʻole hiki i nā maka a me nā lima ke alakaʻi iā mākou i ka hewa; inā mākou e wehe iā lākou, e hana hewa hou mākou. Mai ka puʻuwai mai ka hewa. ʻO ka mea e pono ai mākou he hoʻololi o ka naʻau. Hoʻomaopopo ʻo Iesū e pono ke mālama ʻia ko mākou naʻau. Pono nā hana koʻikoʻi e hoʻopau i ka hewa.

Mai haʻalele i ka wā haʻalele

"Ua oleloia: 'O ka mea e hemo i kana wahine, e pono e haawi ia ia i palapala o ka hemo ana' (v. 31). Pili keia i ka palapala hemolele ma 5. Poakahi 24,1-4, ʻo ia ka mea e ʻae i ka palapala o ka hemo ʻana e like me ke ʻano maʻamau i hoʻokumu ʻia i waena o nā mamo a ʻIseraʻela. ʻAʻole ʻae kēia kānāwai i ka wahine mare e mare hou me kāna kāne mua, akā ma waho o kēia kūlana kakaʻikahi, ʻaʻohe mea kapu. Ua ʻae ke kānāwai o Mose i ka hemo ʻana, ʻaʻole naʻe ʻo Iesū.

“Aka, ke olelo aku nei au ia oukou, o ka mea haalele i kana wahine, ke ole no ka moe kolohe, nana no ia e hoomoe i ka wahine; a o ka mea e mare i ka wahine hemo, ua moe kolohe no ia” (v. 32). He ʻōlelo koʻikoʻi kēlā - paʻakikī ke hoʻomaopopo a paʻakikī ke hoʻokō. Ina paha e kipaku ke kanaka ino i kana wahine me ke kumu ole. He kanaka hewa anei ia? A he hewa anei no kekahi kane ke mare i keia mea i loaa i ka oki mare?

Ke kuhi hewa nei mākou inā mākou e wehewehe i ka ʻōlelo a Iesu ma ke ʻano he kānāwai mau. No ka mea, ua hōʻike ʻia ʻo Paulo e ka ʻUhane, aia kekahi ʻokoʻa ʻē aʻe o ka hemo ʻana (1. Korineto 7,15). ʻOiai he haʻawina kēia o ka Sermon on the Mount, he mea nui e hoʻomanaʻo ʻaʻole ʻo Mataio 5 ka ʻōlelo hope loa ma ke kumuhana o ka hemo ʻana. ʻO ka mea a mākou e ʻike ai ma ʻaneʻi he ʻāpana wale nō o ke kiʻi nui.

He ʻōlelo hoʻohālikelike kēia a Iesū e makemake ai e hoʻākāka i kēia mea - i kēia hihia ʻo ia ka pili ʻana o ka male kaʻa i ka hewa. Ua manaʻo ke Akua i kahi pilina holoʻokoʻa i ka mare a pono mākou e hoʻomau e mālama iā ia i ke ʻano o kona manaʻo. ʻAʻole ʻohi ʻia ʻo Iesu e kūkā kūkākūkā ma aneʻi no ka mea e hana inā ʻaʻole e hana nā mea a lākou e pono ai.

Mai hoʻohiki

"Ua lohe no hoi oukou i ka olelo ana mai i ka poe kahiko, Mai hoohiki wahahee oe, a e malama oe i kau hoohiki ana ia Iehova." (v. 33). Ua aʻo ʻia kēia mau loina ma ka Palapala Hemolele o ke Kauoha Kahiko (4. Poakahi 30,3; 5. Poakahi 23,22). Akā naʻe, ʻo ka mea i ʻae ʻia e ke Torah, ʻaʻole ʻo Iesū: “Aka, ke ʻōlelo aku nei au iā ʻoukou, mai hoʻohiki ʻole ʻoukou i ka lani, no ka mea, ʻo ko ke Akua noho aliʻi ia; aole hoi i ka honua, no ka mea, o kona keehana wawae ia; ʻaʻole hoʻi kokoke iā Ierusalema, no ka mea, ʻo ia ke kūlanakauhale o ke aliʻi nui” (v. 34-35). Me he mea lā, ua ʻae nā alakaʻi Iudaio i ka hoʻohiki ʻana ma muli o kēia mau mea, i ʻole paha e haʻi i ka inoa hoʻāno o ke Akua.

“Aole hoi oe e hoohiki ma kou poo; no ka mea, ʻaʻole hiki iā ʻoe ke hoʻolilo i kekahi lauoho i keʻokeʻo a ʻeleʻele paha. ʻAe, ʻae, ʻae; ʻaʻole ʻaʻole. ʻO ka mea ma luna aʻe, no ka hewa ia” (vv. 36-37).

He mea maʻalahi ke kumumanaʻo: ʻo ka ʻoiaʻiʻo - i wehewehe ʻia ma kahi ala kupaianaha. ʻAe ʻia nā ʻokoʻa. Ua hele ʻo Iesū ma mua o ka ʻae a ʻaʻole maʻalahi. ʻŌlelo pinepine ʻo ia, ʻae, ʻamene. Ua ʻōlelo ʻo ia e lilo ka lani a me ka honua, ʻaʻole naʻe kāna ʻōlelo. Ua kāhea ʻo ia i ke Akua e hōʻike i kāna haʻi ʻana i ka ʻoiaʻiʻo. Pēlā nō, ua hoʻohana ʻo Paulo i kekahi mau ʻōlelo hoʻohiki i kāna mau leka ma mua o ka ʻōlelo ʻae wale nō (Roma 1,9; 2. Korineto 1,23).

Pēlā mākou e ʻike hou ʻole ai, ʻaʻole pono mākou e nānā i nā mea i hoʻopuka ʻia nei i ka Lele ma ke Kuukui he mau pāpā e pono ai ka hahai maoli. Pono kākou e kū pololei, akā i kekahi mau kūlana e hiki iā mākou ke hōʻoia hou i ka ʻoiaʻiʻo o ka mea a mākou e ʻōlelo nei.

I loko o kahi ʻaha kānāwai, e hoʻohana i kahi hiʻohiʻona hou, ʻae ʻia mākou e "hoʻohiki" e haʻi ana mākou i ka ʻoiaʻiʻo a no laila hiki iā mākou ke kāhea aku i ke Akua no ke kōkua. He mea liʻiliʻi ka ʻōlelo ʻana he ʻae ʻia ka "affidavit", akā ʻaʻole "hoʻohiki". I loko o ka hale hoʻokolokolo, ua like kēia mau huaʻōlelo - a ʻoi aku nā mea ʻelua ma mua o ka ʻae.

Mai hoʻopaʻi i ka hoʻopaʻi

Ua ʻōlelo hou ʻo Iesū mai ke Torah: "Ua lohe ʻoukou i ka ʻōlelo ʻia mai, 'He maka no ka maka, a he niho no ka niho'" (v. 38). Ua ʻōlelo ʻia i kekahi manawa ʻo ia wale nō ka pae kiʻekiʻe loa o ka hoʻopaʻi ʻana o ke Kauoha Kahiko. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ua hōʻike ʻia ka palena kiʻekiʻe, akā i kekahi manawa ʻo ia ka liʻiliʻi loa (3. Poakahi 24,19-iwakālua; 5. Poakahi 19,21).

Akā naʻe, pāpā ʻo Iesū i ka mea e koi ai ke Torah: "Akā, ke ʻōlelo aku nei au iā ʻoe, mai pale aku i ka hewa" (v. 39a). Akā, ʻo Iesū iho i kūʻē i ka poʻe hewa. Ua kipaku ʻo ia i nā mea kūʻai kālā mai ka luakini. Ua pale ka poe lunaolelo ia lakou iho i na kumu hoopunipuni. Ua pale ʻo Paulo iā ia iho ma ke kāhea ʻana i kona kuleana ma ke ʻano he kamaʻāina Roma i ka wā e hoʻomaka ai nā koa e hahau iā ia. He hoonui hou ka olelo a Iesu. Ua ʻae ʻia ke pale aku iā ʻoe iho i nā mea ʻino. Ua ʻae ʻo Iesū iā mākou e hana i ka poʻe hewa, no ka laʻana ma ka hōʻike ʻana i nā hewa i nā mākaʻi.

Pono ko Iesu ʻōlelo e pili ana me ka hoʻonui nui ʻia. ʻAʻole ia he manaʻo e hiki iā mākou ke hoʻokuʻu iā lākou i mea kūpono ʻole. I nā mea āpau o ka hoʻomaopopo ʻana i ke kānāwai; hiki iā mākou ke ʻae aku i kā mākou hana me ka ʻole e hoʻomohala i kahi palapala kānāwai mai kēia mau lula no ka mea ua manaʻo ʻia ʻaʻole ʻae ʻia nā ʻae ʻana.

"Ina e pai mai kekahi ia oe ma kou papalina akau, e haawi aku i kekahi" (v. 39b). I kekahi mau kūlana, ʻoi aku ka maikaʻi o ka hele ʻana, e like me kā Petero i hana ai (Acts 1 Kor2,9). ʻAʻole hewa ka pale waha ʻana iā ia iho, e like me kā Paulo i hana ai (Acts 2 Cor3,3). Ke aʻo mai nei ʻo Iesū iā mākou i ke kumu, ʻaʻole ke kānāwai, pono e hahai pono.

"A inā makemake kekahi e hoʻopaʻapaʻa me ʻoe a lawe i kou ʻaʻahu, e lawe pū ʻo ia i kou ʻaʻahu. A ina e koi mai kekahi ia oe e hele i hookahi mile, e hele pu me ia i elua. E hāʻawi aku i ka poʻe e noi mai iā ʻoe, mai huli aʻe i ka poʻe makemake e ʻaiʻē mai iā ʻoe” (v. 40-42). Inā hoʻopiʻi nā kānaka iā ʻoe no 10.000 francs, ʻaʻole pono ʻoe e hāʻawi iā lākou i 20.000 francs. Inā ʻaihue kekahi i kāu kaʻa, ʻaʻole pono ʻoe e haʻalele pū i kāu kaʻa. Inā noi ka mea ʻona iā ʻoe i 10 francs, ʻaʻole pono ʻoe e hāʻawi iā ia i kekahi mea. ʻO nā ʻōlelo hoʻonui a Iesu ʻaʻole ia e pili ana i ka ʻae ʻana i nā poʻe ʻē aʻe e loaʻa ka pōmaikaʻi ma kā mākou uku, ʻaʻole hoʻi e pili ana i ka uku ʻana iā lākou no ka hana ʻana pēlā. Akā, hopohopo ʻo ia ʻaʻole mākou e hoʻopaʻi. E akahele i ka maluhia; ʻaʻole hoʻāʻo e hoʻopōʻino i kekahi.

Mai inaina

"Ua lohe oukou i ka olelo ana mai, E aloha aku oe i kou hoalauna a e inaina aku i kou enemi" (v. 43). Ua kauoha ke Torah i ke aloha a ua kauoha ia i ka Iseraela e pepehi i ko Kanaana a pau a e hoopai i ka poe hana hewa. "Aka, ke olelo aku nei au ia oukou, e aloha aku i ko oukou poe enemi, a e pule aku no ka poe hoomaau mai ia oukou" (v. 44). Ua aʻo mai ʻo Iesū iā mākou i kahi ala ʻokoʻa, kahi ala ʻaʻole i loaʻa ma ke ao nei. No ke aha mai? He aha ke kumu hoʻohālike no kēia hoʻoponopono koʻikoʻi?

"I lilo ai oukou i poe keiki na ko oukou Makua i ka lani" (v. 45a). E like kakou me ia, a ua aloha nui oia i kona poe enemi, a hoouna mai oia i kana keiki e make no lakou. ʻAʻole hiki iā mākou ke hoʻokuʻu i kā mākou mau keiki e make no ko mākou poʻe ʻenemi, akā pono mākou e aloha iā lākou a pule hoʻi e hoʻopōmaikaʻi ʻia lākou. ʻAʻole hiki iā mākou ke hoʻomau i ka hae a Iesu i kau ai i ka hae. Akā ʻaʻole pono kā mākou hāʻule mau ʻana i ka hoʻāʻo ʻana.

Hoʻomanaʻo mai ʻo Iesū iā mākou ʻo ke Akua "e hoʻopuka mai i ka lā ma luna o ka poʻe hewa a me ka poʻe maikaʻi, a ua hoʻoua mai i ka poʻe pono a me ka poʻe hewa" (v. 45b). He lokomaikaʻi ʻo ia i nā mea a pau.

"No ka mea, ina e aloha aku oukou i ka poe i aloha mai ia oukou, heaha ka uku e loaa mai ia oukou? Aole anei pela ka poe lunaauhau? A inā he lokomaikaʻi wale ʻoe i kou mau kaikunāne, he aha kāu hana kūikawā? ʻAʻole anei e hana nā lāhui kanaka pēlā? (vv. 46-47). Ua kāhea ʻia mākou e hana ma mua o ka mea maʻamau, ʻoi aku ma mua o ka mea i hoʻohuli ʻole ʻia. ʻAʻole hoʻololi ko mākou hiki ʻole ke hemolele i ko mākou kāhea ʻana e hoʻoikaika mau i ka holomua.

ʻO ko kākou aloha i kekahi ke hemolele, e hāʻawi aku i nā kānaka a pau, ʻo ia ka mea a Iesu i manaʻo ai i kāna ʻōlelo ʻana: "No laila e hemolele ʻoukou, e like me ko ʻoukou Makua i ka lani e hemolele" (veesi 48).

na Michael Morrison


PDFMataio 5: ke Kūkākūkā ma ka mauna (ʻāpana 2)