Iesu: He mele wale nō?

ʻO ka wā hele a me ka wā Kalikimaka he wā noʻonoʻo. He manawa e noʻonoʻo ai iā Iesū a me kāna Incarnation, he manawa hauʻoli, manaʻolana a hoʻohiki. Hōʻike ka poʻe ma ke ao holoʻokoʻa i kona hānau. ʻO ke kākela Kalikimaka ma hope o kekahi i lohe ʻia ma luna o ka eter. I loko o nā hale pule, e hoʻolaule ʻia ai ka pāʻina me nā hīmeni ʻana, nā mele cantatas a me ke mele a nā mele. ʻO ka wā o ka makahiki e manaʻo ai kekahi kanaka āpau i ka ʻoiaʻiʻo e pili ana iā Iesū ka Mesia. Akā naʻe, ʻaʻole maopopo ka nui i ka manaʻo holoʻokoʻa o ka wā Kalikimaka a hoʻolaha lākou i ka leʻaleʻa wale nō ma muli o ke ʻano hoʻomaha hoʻomaha i pili pū me ia. ʻAʻohe kēia i pakele iā lākou no ka mea ʻaʻole lākou a maopopo iā Iesu a pili ʻole i ka hoʻopunipuni he ʻano kūʻea wale nō ia - he ʻōlelo hoʻohiki i mālama ʻia mai ka hoʻomaka ʻana o ka hoʻomana Karistiano.

He maʻamau i kēia manawa o ka makahiki no ka hāʻawi ʻana i nā nūpepa nūpepa: “He ʻano kālama ʻo Iesū”, a ma nā ʻano o ka ʻōlelo i kūpono ʻole ʻia ka Baibala i kekahi hōʻike hōʻike. Akā ʻaʻole kuhi kēia mau koi i ka hiki iā ia ke nānā i kāna wā i ʻoi aku ka lōʻihi ma mua o nā kumuwaiwai "kūpono" he nui. Hoʻomaopopo pinepine nā mea kākau moʻolelo i nā kākau a Herodotus i mau hōʻike hilinaʻi. Eia naʻe, aia wale nō he ʻewalu kope i ʻike ʻia i kāna mau ʻōlelo, ka mea hou loa i ka lā hou i ka 900 - e like me 1.300 mau makahiki ma hope o kona wā.

Hoʻohālikelike ʻoe i kēia me ke Kauoha Hou "hoʻohaʻahaʻa", i kākau ʻia ma hope koke iho o ka make ʻana a me ke ala hou ʻana o Iesū. ʻO kāna moʻolelo mua loa (kahi ʻāpana o ka Euanelio a Ioane) i hala ma waena o 125 a me 130. Aia ma mua o 5.800 nā kope piha a fragmentary paha o ke Kauoha Hou ma ka Helene, ma kahi o 10.000 ma ka Lākina a me 9.300 ma nā ʻōlelo ʻē aʻe. Makemake wau e hoʻolauna iā ʻoe i ʻekolu mau ʻōlelo kaulana e hōʻike ana i ka ʻoiaʻiʻo o nā hōʻike o ko Iesu ola.
Hele ka mea mua i ka mea kākau moʻolelo Iudaio ʻo Flavius ​​​​Josephus mai ka 1. Kekona hope:

I kēia manawa ua ola ʻo Iesū, kahi kāne naʻauao [...]. No ka mea, ua loaʻa iā ia nā hana kupaianaha a me ke kumu o nā poʻe āpau i ʻoliʻoli i ka ʻoiaʻiʻo. No laila ua ʻume ʻo ia i nā Iudaio he nui a me nā Helene he nui hoʻi. ʻO ia ka Mesia. ʻOiai ʻo Pilato i hoʻohewa iā ia e make ma ke keʻa i ka hoʻonāukiuki a ka mea hanohano o ko mākou poʻe, ʻaʻole i kipi nā mea i ukali iā ia. [...] A ʻo ka poʻe Kalikiano e kāhea iā lākou iho ma hope ona aia a hiki i kēia lā. [Antiquitates Judaicae, Kelemania: Iudaio antiquities, Heinrich Clementz (unuhi.)].

Ua haʻi ʻo FF Bruce, nāna i unuhi i ka ʻōlelo Pelekane i ka ʻōlelo Pelekane, "ka mōʻaukala o Kristo me ka mea nui o ka mōʻaukala pono ʻole e like me Julius Caesars."
Hoʻi hou ka ʻōlelo luaʻi i ka mea kākau moʻolelo Roma ʻo Carius Cornelius Tacitus, nāna i kākau i kāna mau kākau i ka kenekulia mua. E pili ana i nā hoʻopiʻi a ua luku ʻo Nero iā Roma a ua hōʻino ʻo ia i nā Kristiano, a laila ua kākau ʻo ia:

[...] Ua kau ʻo Nero i ka hewa ma luna o nā poʻe ʻē aʻe a hoʻopaʻi i kēlā poʻe kānaka a ka poʻe i inaina ai a kapa ʻia he mau Karistiano ma muli o kā lākou hana hoʻomāinoino. ʻO kona inoaake, ʻo Christ, i pepehi ʻia e ke kuhina nui ʻo Ponotio Pilato i ke au o Tiberio. [...] No laila ua hopu mua ʻia ka poʻe i hana i ka haʻi, a laila, ma kā lākou ʻōlelo, he heluna nui o ka poʻe i ʻāhewa ʻia no ka hoʻā ʻia ʻana o ke ahi ma mua o kā lākou inaina nui i nā kānaka. (Annales, 15, 44; Ka unuhi Kelemania ma hope o GF Strodtbeck, hoʻoponopono ʻia e E. Gottwein)

ʻO ke kolu o ka ʻōlelo mai ka Gaius Suetonius Tranquillus, ka mea kākau moʻolelo koʻikoʻi o Roma i ke au o Trajan lāua ʻo Hadrian. Ma kahi hana i kākau ʻia ma ka 125 i ke ola o nā kaukani mua he ʻumikumamālua, kākau ʻo ia no Claudius, ka mea i hoʻomoe mai 41 a 54.

ʻO nā Iudaio, nā mea i hoʻonāukiuki ʻia e Chrestus a hoʻomau i ka hana ʻana i ka haunaele, kipaku ʻo ia i waho o Roma. (Kaiserbiographien o Sueton, Tiberius Claudius Drusus Caesar, 25.4; i unuhi ʻia e Adolf Stahr; e nānā i ka pela ʻo "Chrestus" no Kristo.)

ʻO ka ʻōlelo a Suetonius e pili ana i ka hoʻonuiʻana o ka Karistiano ma Roma ma mua o 54, he iwakālua mau makahiki wale nō ma hope o ko Iesū make ʻana. Ma ka nānā ʻana i kēia a me nā palapala e kākoʻo ana, ua ʻōlelo ʻo ʻAzelika Hou New I. ʻO Howard Marshall i: noho ana. "

ʻOiai nīnau kekahi ʻepekema ʻē aʻe i ka ʻoiaʻiʻo o nā ʻōlelo mua ʻelua a manaʻo paha kekahi iā lākou he forgeries na nā lima Kalikiano, ua hoʻokumu ʻia kēia mau kūmole ma kahi paʻa. Ma kēia ʻano ua hauʻoli au i kahi ʻōlelo a ka mea kākau moʻolelo ʻo Michael Grant i loko o kāna puke ʻo Jesus: An Historian's Review of the Gospels: "ʻaʻole hiki iā mākou ke hōʻole i ka noho ʻana o Iesū ma mua o ka hiki iā mākou ke hōʻole i ka nui o nā kānaka pegana i kū ʻole i ke ʻano maoli o nā moʻolelo o kēia au."

ʻOiai wikiwiki ka poʻe skeptics e hōʻole i kā lākou makemake ʻole e manaʻoʻiʻo, aia kekahi ʻokoʻa. ʻO ke kākāʻōlelo John Shelby Spong, i ʻike ʻia ma ke ʻano he skeptical a me ka manawaleʻa, ua kākau ʻo ia no Iesū no ka poʻe hoʻomana ʻole: ʻAʻole ka kāne ʻo Iesū kahi kaʻao, akā he kanaka ʻike mōʻaukala nona ka mana nui i puka mai ai - kahi ikehu e koi mau ana i kahi wehewehe kūpono i kēia lā. "
Me he mea kūleʻa ʻole ʻo ʻAtele, manaʻoʻiʻo ʻo CS Lewis, he ʻano kaʻao wale nō ke hōʻike ʻana o ke Kauoha Hou. Akā ma hope o ka heluhelu ʻana iā ia iho a hoʻohālikelike iā lākou i nā moʻomeheu kahiko a me nā moʻolelo he maopopo, ʻike maopopo ka ʻole o kēia mau mea i kākau ʻia me lākou. ʻAno, like ko lākou helehelena a me kā lākou ʻano i nā palapala hoʻomanaʻo hoʻomanaʻo e hōʻike ana i ke ola o kēlā me kēia lā o ke kanaka maoli. Ma hope o kona hoʻomaopopo ʻana ua hāʻule kekahi mea i manaʻoʻiʻo ʻia. Mai ia manawa mai, ʻaʻohe pilikia o Lewis e mālama ana i ka moʻaukala maoli o Iesū me he ʻoiaʻiʻo.

Nui ka poʻe hopohopo e hoʻopaʻapaʻa nei ma ke ʻano he atheist ʻo Albert Einstein ʻaʻole i manaʻoʻiʻo iā Iesū. ʻOiai ʻaʻole ʻo ia i hilinaʻi i ka "Akua pilikino", akahele ʻo ia e haʻi ʻole i ke kaua i ka poʻe i hana pēlā; no ka mea: "ʻO ia ʻano manaʻoʻiʻo e like me kaʻu e ʻike nei he ʻoi aku ka maikaʻi ma mua o ka nele o nā ʻike transcendental." Max Jammer, Einstein and Religion: Physics and Theology; Kelemania: Einstein a me ka hoʻomana: physics a me theology) ʻO Einstein, ka mea i ulu aʻe ma ke ʻano he Iudaio, ua ʻae ʻo ia e "hoihoi e pili ana i ke kiʻi o ka mālamalama o ka Nazarene". I ka nīnau ʻia ʻana e kekahi o nā mea kamaʻilio inā ʻike ʻo ia i ka mōʻaukala o Iesū, ua pane ʻo ia: “Me ka nīnau ʻole. ʻAʻole hiki i kekahi ke heluhelu i nā ʻeuanelio me ka manaʻo ʻole i ke alo maoli o Iesū. Hoʻonani kona ʻano i kēlā me kēia huaʻōlelo. ʻAʻohe moʻolelo i hoʻopili ʻia me kēlā ola. Pehea ka ʻokoʻa, no ka laʻana, ka manaʻo e loaʻa iā mākou mai kahi moʻolelo e kahi koa kahiko e like me Theseus. ʻO kēia mau a me nā meʻe ʻē aʻe o kēia ʻano hemahema i ke ola maoli o Iesū. "(George Sylvester Viereck, The Saturday Evening Post, ʻOkakopa 26, 1929, He aha ke ola e pili ana iā Einstein: He nīnauele)

Hiki iaʻu ke hoʻomau a hoʻomau, akā, e like me ka mea i kuhikuhi pono ʻia e ke kanaka ʻepekema Katolika Roma ʻo Raymond Brown, ʻo ka nānā ʻana i ka nīnau inā he moʻolelo ʻo Iesū ka mea e nalowale ai nā mea he nui i ke ʻano maoli o ka ʻeuanelio. Ma The Birth of the Messiah, ua ʻōlelo ʻo Brown e hele pinepine ʻia ʻo ia e pili ana i ka Kalikimaka e ka poʻe makemake e kākau i kahi ʻatikala e pili ana i ka mōʻaukala o ka hānau ʻana o Iesū. "A laila, me ka pōmaikaʻi liʻiliʻi, hoʻāʻo wau e hōʻoiaʻiʻo iā lākou e hiki iā lākou ke kōkua i ka hoʻomaopopo ʻana i nā moʻolelo o ka hānau ʻana o Iesū ma ka nānā ʻana i kā lākou ʻōlelo ma mua o kahi nīnau a ka poʻe ʻeuanelio i mamao loa mai ka nānā ʻana aku." ʻO ka moʻolelo o ka Kalikimaka, ka hānau ʻana o Iesū Kristo, ma mua o ka hoʻāʻo ʻana e hōʻoiaʻiʻo i ka poʻe ʻaʻole ʻo Iesū he moʻolelo, he hōʻoia ola mākou i ka ʻoiaʻiʻo o Iesu. ʻO kēlā hōʻike ola ke ola e alakaʻi nei i loko o mākou a me ko mākou kaiāulu. ʻO ke kumu nui o ka Baibala, ʻaʻole ia e hōʻoia i ka pololei o ka mōʻaukala o ka noho ʻana o Iesū, akā e kaʻana like me nā mea ʻē aʻe i ke kumu o kona hele ʻana mai a me ke ʻano o kona hiki ʻana mai iā mākou. Ke hoʻohana nei ka ʻUhane Hemolele i ka Baibala e hoʻolauna iā mākou i ka pilina maoli me ka Haku i hoʻokumu ʻia a ala hou ʻia e huki iā mākou i ona lā i manaʻoʻiʻo ai mākou iā ia a hōʻike aku i ka nani i ka Makua ma ona lā. Ua hele mai ʻo Iesū i ke ao nei i hōʻike ʻana i ke aloha o ke Akua no kēlā me kēia o kākou (1 Ioane 4,10). Ma lalo iho nei kekahi mau kumu hou o kona hele ʻana mai:

- E ʻimi a mālama i ka mea i nalowale (Luke 19,10).
- E hoʻōla i ka poʻe hewa a e kāhea iā lākou e mihi (1 Timothy 1,15; Maka 2,17).
- E hāʻawi i kekahi i ke ola no ka hoʻōla o nā kānaka (Matiu 20,28).
- E hoike i ka oiaio (Ioane 18,37).
- E hana i ka makemake o ka Makua a alakaʻi i nā keiki he nui i ka nani (Ioane 5,30; Hebera 2,10).
- E lilo i malamalama o ke ao nei, ke ala, ka ʻoiaʻiʻo a me ke ola (Ioane 8,12; 14,6).
- E hai aku i ka euanelio o ke aupuni o ke Akua (Luka 4,43).
- E hoʻokō i ke kānāwai (Mat 5,17).
- No ka mea, ua hoʻouna mai ka makua iā ia: “No ka mea, ua aloha nui mai ke Akua i ko ke ao nei, ua haawi mai oia i kana Keiki hiwahiwa, i ole e nalowale ka poe manaoio ia ia, aka, e loaa ia ia ke ola mau loa. No ka mea, ʻaʻole i hoʻouna mai ke Akua i kāna Keiki i ke ao nei e hoʻokolokolo i ko ke ao nei, akā, i hoʻōla ʻia ko ke ao nei iā ia. O ka mea manaoio ia ia, aole ia e hoahewaia; akā, ʻo ka mea manaʻoʻiʻo ʻole, ua hoʻāhewa ʻia ʻo ia, no ka mea, ʻaʻole ia i manaʻoʻiʻo i ka inoa o ke Keiki hiwahiwa a ke Akua. 3,16-18th).

Hoʻomaopopo mākou i kēia mahina i ka ʻoiaʻiʻo ua hele mai ke Akua i ko mākou ao ma o Iesu lā. He mea maikaʻi e hoʻomanaʻo iā mākou iho ʻaʻole ʻike ka poʻe āpau i kēia ʻoiaʻiʻo a kāhea ʻia mākou e kaʻana like ia me haʻi. Ma mua o kahi kiʻi i ka mōʻaukala o kēia wā, ʻo Iesū ke Keiki a ke Akua i hele mai e hoʻolaulea i nā mea āpau me ka Makua i ka ʻUhane Hemolele. ʻO kēia ka manawa i ka manawa hauʻoli, lana, a hoʻohiki hoʻi

na Joseph Tkach


PDFIesu: He mele wale nō?