Me ke kino e ala ai ka mea make?

388 me ke kino e ala ai ka makeʻO ka manaʻolana o nā Karistiano a pau e hoʻāla ʻia ka poʻe manaʻoʻiʻo i ke ola make ʻole i ka ʻike ʻana o Kristo. No laila, ʻaʻole ia he mea kupanaha i ka wā i lohe ai ka lunaʻōlelo ʻo Paulo ua hōʻole kekahi mau lālā o ka ʻEkalesia Korineto i ke alahouana, ʻo ko lākou ʻike ʻole i kāna 1. Leta i ko Korineto, mokuna 15, hoole ikaika ia. ʻO ka mea mua, haʻi hou ʻo Paulo i ka ʻeuanelio a lākou i ʻōlelo ai: Ua ala ʻo Kristo. Naʻe manatuʻi ʻe Paula ʻa e founga naʻe tuku ai ʻa e sino ʻo Sīsuú naʻe fakalakalaka ʻi ha tanu pea fakatuʻuʻi fakatāutaha ki he fakaʻeiʻeiki ʻi he ʻaho ʻe tolu ki mui ai (veesi 3–4). A laila wehewehe ʻo ia ua ala ʻo Kristo i ke ola ma ke ʻano he poʻe mua mai ka make - e hōʻike iā mākou i ke ala e hiki ai i ko mākou ala hou ʻana i kona wā e hiki mai ana (mau pauku. 4,20-23. ).

Ua ala nō ʻo Kristo

No ka hōʻoia ʻana he ʻoiaʻiʻo maoli ke alahouana o Kristo, ua hilinaʻi ʻo Paulo ma luna o 500 mau mea hōʻike i hōʻike ʻia iā lākou ma hope o kona ala ʻana i ke ola. ʻOku moʻui ʻa e tokolahi ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻi heʻene tohi ʻa ʻene tohí (veesi 5–7). Ua hōʻike pū ʻia ʻo Kristo i nā aposetolo a me Paulo pilikino (veesi 8). ʻO ka nui o ka poʻe i ʻike iā Iesū ma ke kino ma hope o ke kanu ʻana, ʻo ia ka mea i hoʻāla ʻia ma ke kino, ʻoiai ʻo Paulo ma Gen.5. ʻAʻole i ʻōlelo maopopo ʻia e ka Mokuna.

Akā nō naʻe, ua hōʻike ʻo ia i ko Kalesita i nā mea i hewa ʻole ai, no ka manaʻo Karistiano, ua loaʻa i nā hopena i ʻole he hopena paha i ka ala hou o ka poʻe manaʻoʻiʻo - no ka mea i manaʻoʻiʻo ua ala mai ʻo Kristo mai ka hale kupapaʻu. Hoʻopili, ʻaʻole manaʻoʻiʻo i ke alahouana o ka poʻe make, ʻo ia ka mea e hōʻole ʻia i ka ala hou ʻana o Kristo. Inā ʻaʻole i ala ʻo Kristo, inā ua manaʻo ʻole ka manaʻoʻiʻo. Eia nō naʻe, ua kākau ʻo Paulo i nā Kānāwai me ko Kristo i kū ai, e hāʻawi ana i ka poʻe manaʻoʻiʻo i ko lākou ala hou ʻia.

ʻO ka ʻōlelo a Paulo e pili ana i ke ala hou ʻana o ka poʻe manaʻoʻiʻo, ua kau ʻia ma o Kristo lā. Ua wehewehe ʻo ia ka mana hoʻopakele o ke Akua ma o Kristo lā i loko o kona ola, make, a me ke ala ʻana i ke ola e hiki ai i ke ala hou ʻana o ka poʻe manaʻoʻiʻo i ka wā e hiki mai ana - a no laila lanakila loa ke Akua i ka make (paukū 22-26, 54-57).

Ua haʻi pinepine ʻo Paulo i kēia ʻōlelo maikaʻi - ua hoʻāla ʻia ʻo Kristo a e ala hou ʻia ka poʻe manaʻoʻiʻo i kona ʻike ʻana. Naʻe tohi ʻe Paula ʻi ha tohi kimuʻa: “Kae kapau ʻoku tau tui naʻe mate ʻa Sīsū mo toetuʻu, ʻe pehē ʻe he ʻOtua ʻe ʻomi ʻe he ʻOtua mo ia ʻa ia ʻoku ʻi heʻene moʻuí” (ʻo Sīsuú).1. Tesalonike 4,14). Ko e talaʻofa ko ʻení, naʻe tohi ʻe Paula, naʻe “tuʻunga mo e folofola ʻa e ʻEikí” (veesi 15).

Ua hilinaʻi ka ʻekalesia i kēia manaolana a me ka ʻōlelo hoʻohiki a Iesū ma ka Palapala Hemolele a mai kinohi mai i aʻo ai i ka manaʻoʻiʻo i ke alahouana. Ua ʻōlelo ʻo Nicene Creed o AD 381: "Ke kali nei mākou i ke alahouana o ka poʻe make a me ke ola o ke ao e hiki mai ana." o ka poe make a me ke ola mau loa.

ʻO ka nīnau a ke kino hou i ke ala hou ʻana

Im 1. Ma 15 Corinthians 35, ua pane kikoʻī ʻo Paulo i ka manaʻoʻiʻo ʻole a me ka maopopo ʻole o ko Korineto i ke alahouana kino: "Aka e nīnau ʻia, 'Pehea e hoʻāla ʻia ai ka poʻe make, a me ke ʻano o ke kino e hele mai ai lākou?'" ). ʻO ka nīnau ma ʻaneʻi pehea ke ala hou ʻana - a me ke kino hea, inā he, e loaʻa i ka poʻe i ala hou ʻia no ke ola hou. Ua kuhi hewa ko Korineto ua olelo o Paulo i ke kino make a me ka hewa i loaa ia lakou ma keia ola ana.

No ke aha lākou i makemake ai i ke kino i ke alahouana, ua haʻohaʻo lākou, ʻoi aku ka hewa o ke kino e like me kēia? ʻAʻole anei lākou i hōʻea i ka pahuhopu o ke ola ʻuhane a ʻaʻole pono lākou e hoʻokuʻu iā lākou iho mai ko lākou kino? Ua ʻōlelo ʻo Theologian Gordon D. Fee: "Ke manaʻoʻiʻo nei ka poʻe Korineto ma o ka hāʻawi ʻana o ka ʻUhane Hemolele, a ma o ka ʻike ʻana i nā ʻōlelo ʻē, ua komo mua lākou i loko o ka ʻuhane i hoʻohiki ʻia, ʻo "ka lani". ʻO ka mea wale nō e hoʻokaʻawale iā lākou mai ko lākou ʻuhane hope loa ʻo ke kino i hoʻokahe ʻia i ka make. "

ʻAʻole maopopo i ko Korineto he ʻano kiʻekiʻe a ʻokoʻa ke kino alahouana ma mua o ke kino kino i kēia manawa. Pono lākou i kēia kino "ʻuhane" hou no ke ola me ke Akua i ke aupuni o ka lani. Ua hoʻohana ʻo Paulo i kahi hiʻohiʻona mai ka mahiʻai e hōʻike i ka nani nui o ke kino lani i hoʻohālikelike ʻia me ko mākou kino kino honua: Ua ʻōlelo ʻo ia i ka ʻokoʻa ma waena o ka hua a me ka mea kanu e ulu mai ana. Hiki ke "make" a make paha ka hua, akā ʻoi aku ka nani o ke kino - ʻo ia ka mea kanu. “Pea ko e meʻa ʻokú ke lī ʻoku ʻikai ko e sino ʻoku hoko, ka ko e siʻi pē, pe ko e sita pe ko ha meʻa kehe,” naʻe tohi ai ʻa Paula (veesi 37). ʻAʻole hiki iā mākou ke wānana i ke ʻano o ko mākou kino ala hou e hoʻohālikelike ʻia me nā hiʻohiʻona o ko mākou kino kino i kēia manawa, akā ʻike mākou e ʻoi aku ka nani o ke kino hou-e like me ka ʻoka i hoʻohālikelike ʻia i kāna hua, ʻo ka acorn.

Hiki iā mākou ke hilinaʻi i ke kino o ke alahouana i kona nani a me ka pau ʻole e hoʻonui i ko mākou ola mau loa ma mua o ko mākou ola kino i kēia manawa. Na‘e tohi ‘e Paula: “Pea foki mo e toetu‘u ‘o e kau maté. Ua kanuia me ka palaho, a ua hoalaia mai me ka palaho ole. Ua kanu ʻia ma ka haʻahaʻa a ua hoʻāla ʻia ma ka nani. Ua lūlū ʻia ʻo ia ma ka ʻilihune, a ua hoʻāla ʻia ʻo ia ma ka mana" (mau paukū 42-43).

ʻAʻole kahi kope a kope a kope kope paha i ko mākou kino kino, wahi a Paul. Eia kekahi, ʻo ke kino a mākou e loaʻa ai i ke ala hou ʻana, ʻaʻole ia e komo i nā ʻātoma like me ke kino o ke kino i ko mākou ola honua, ka mea popopo a hoʻopau ʻia paha i ka make. (Ma waho o kēlā - ke kino hea mākou e loaʻa ai: ko mākou kino i ka makahiki 2, 20, 45 a 75 paha? kokolo, kahi noho o kahi ʻenuhe haʻahaʻa.

ʻO ke kino kūlohelohe a me ke kino ʻuhane

ʻAʻohe mea e noʻonoʻo i ka mea e like me ke ʻano o ko mākou hōʻala a me ke ola make ʻole. Akā hiki iā mākou ke hana i kekahi mau ʻōlelo laulā e pili ana i ka ʻokoʻa nui o ke ʻano o nā kino ʻelua.

ʻO ko mākou kino i kēia manawa he kino kino a no laila e pili ana i ka palaho, ka make a me ka hewa. ʻO ke kino alahouana ke ʻano o ke ola ma kahi ʻano ʻē aʻe - he ola make ʻole a make ʻole. Olelo mai o Paulo, "Ua luluia ke kino maoli, a ua hoalaia mai ke kino uhane" - aole he "kino uhane," aka, he kino uhane, i mea e pono ai ke ola e hiki mai ana. ʻO ke kino hou o ka poʻe manaʻoʻiʻo i ke alahouana e lilo ia i "ʻuhane" - ʻaʻole i mea ʻole, akā ʻuhane i ke ʻano i hana ʻia e ke Akua e like me ke kino hoʻonani o Kristo, i hoʻololi ʻia a "hoʻokomo ʻia i ke ola o ka ʻUhane Hemolele mau loa". . E lilo maoli ke kino hou; ʻAʻole e lilo ka poʻe manaʻoʻiʻo i mau ʻuhane a me nā ʻuhane. Hoʻohālikelike ʻo Paulo iā ʻAdamu a me Iesū e hōʻike i ka ʻokoʻa ma waena o ko mākou kino i kēia manawa a me ko mākou kino ala hou. “E like me ko ka honua, pela no ko ka honua; a e like me ko ka lani, pela no ka lani” (verse 48). ʻO ka poʻe i loko o Kristo ke ʻike ʻia ʻo ia, e loaʻa iā lākou ke kino ala a me ke ola ma ke ʻano a me ke ʻano o Iesū, ʻaʻole ma ke ʻano a me ke ʻano o Adamu. "A e like me kakou i lawe ai i ke ano o ko ka honua nei, pela no kakou e lawe ai i ke ano o ko ka lani." (Pauku 49). Naʻe pehē ʻe Paula ʻe he ʻEikí, “ʻE fakafofongaʻi ʻetau sino fuʻu taʻengata ke hangē ko hono sino fakaʻofoʻofa” (Filipi 3,21).

He lanakila ma luna o ka make

ʻO ke ʻano kēia, ʻaʻole e lilo ko mākou kino ola i ka ʻiʻo a me ke koko palaho e like me ke kino a mākou i ʻike ai i kēia manawa-ʻaʻole hilinaʻi hou i ka meaʻai, ka oxygen, a me ka wai e ola ai. Ua ʻōlelo ikaika ʻo Paulo: “E nā hoahānau, ke ʻōlelo aku nei au i kēia, ʻaʻole e loaʻa i ka ʻiʻo a me ke koko ke aupuni o ke Akua; ʻaʻole hoʻi e ili mai ka palaho i ka palaho ʻole.1. Korineto 15,50).

I ka hiki ʻana mai o ka Haku, e hoʻololi ʻia ko mākou kino make i kino make ʻole - ke ola mau loa a ʻaʻole ia e noho hou i ka make a me ka palaho. Eia na olelo a Paulo i ko Korineto: “Aia hoi, ke hai aku nei au ia oukou i ka mea pohihihi, aole kakou a pau e hiamoe, aka, e hoololiia kakou a pau; a hiki koke mai, i ka manawa o ka pū hope loa [he mea hoʻohālike no ke ʻano o Kristo i ka wā e hiki mai ana]. No ka mea, e kani auanei ka pu, a e hoalaia mai ka poe make me ka pala ole, a e hoololiia kakou” (Vesies 51–52).

ʻO ko mākou ala ʻana i ke kino i ke ola make ʻole ke kumu o ka hauʻoli a me ka hānai ʻana i ko mākou manaʻolana Karistiano. Ua ʻōlelo ʻo Paulo, "Akā, i ka wā e hoʻokomo ai kēia palaho i ka palaho ʻole, a me kēia make i ka make ʻole, a laila e hoʻokō ʻia ka ʻōlelo i kākau ʻia, 'Ua ale ʻia ka make i ka lanakila' (verse 54).

na Paul Kroll